Prioritetno područje Ciljevi Metode i aktivnosti za ostvarivanje ciljeva Nužni resursi(financijski, organizacijski, ljudski) Nadležna osoba Mjerljivi pokazatelji ostvarivanja ciljeva
KRITERIJI OCJENJIVANJA 1. Ujednačiti kriterije ocjenjivanja

Na stručnim vijećima uskladiti zadatke i način ocjenjivanja.


Suradnja s nastavnicima u procjeni realizacije i valorizacije programa rada, učiniti te podatke transparentnima.

Simulacija stvarne situacije, grupni rad, razgovor, diskusija.

Tražiti od Ministarstva kataloge znanja prema potrebama na maturi.

Ljudski resursi: voditelji stručnih vijeća, profesori.
Ispitni koordinator, Ravnateljica

(Voditelji stručnih vijeća,Profesori)
Pismene provjere znanja na nivou škole.

 

Analiza uspjeha.

 

Statistički podaci.

IZOSTANCI 2. Smanjiti broj izostanaka

Ujednačiti kriterije pravdanja izostanaka.


Dosljednost u provođenju odgojnih mjera (kazne i pohvale).


Rana detekcija potencijalnih problema kako broj izostanaka pojedinog učenika ne bi eskalirao.


Grupni rad, razgovor, diskusija.

Podržati akciju

Ljudski resursi: razrednici, profesori, pedagoško- psihološka služba.
Ispitni koordinator, Ravnateljica

(Pedagoško- psihološka služba,Razrednici)
Razmjena iskustava i informacija sa kolegama.


Analiza izostanaka.

ANGAŽIRANOST UČENIKA U NASTAVI 3. Povećati angažiranost učenika u nastavi Osvježiti nastavu novim mogućnostima koje motiviraju učenike.


Smanjiti opširnost programa u ime kvalitete i ostvarivanja bolje komunikacije nastavnika i učenika.


Primjena naučenog u stvarnoj situaciji.Simuliranje stvarne situacije.


Individualan pristup, rad u paru, grupni rad, razgovor, diskusija, demonstracija.

Valorizirati dodatan rad profesora.

 

Organizirati radionice za učenike i profesore i motivirati ih da sudjeluju.


Ljudski resursi: profesori,pedagoško- psihološka služba.

Ispitni koordinator, Ravnateljica

(Profesori, Pedagoško- psihološka služba)
Traženje povratne informacije od učenika.

 

Pozitivno iskustvo učenika.


Bolji rezultati.

Nacionalni ispiti i samovrjednovanje

U okviru analize rezultata nacionalnih ispita (znanja i vještine u ispitivanim područjima i iskustva učenika s učenjem pojedinih predmeta) i rasprave o ostvarenim rezultatima i o mogućim načinima unapređivanja rada s učenicima pokrenut je proces samovrjednovanja škola.

Samovrjednovanje škola je proces sustavnog i stalnog praćenja, analiziranja i procjenjivanja uspješnosti vlastitog djelovanja.Srednje škole obavezne su koristiti rezultate nacionalnih ispita i druge pokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrjednovanje, radi trajnog unapređivanja kvalitete rada škole (Zakon o srednjem školstvu, čl. 23.a).

Postupak samovrjednovanja u X. gimnaziji provelo je školsko povjerenstvo koje je imenovano od strane ravnateljice, a uz samu ravnateljicu činili su ga ispitni koordinator, stručni suradnik pedagog, stručni suradnik psiholog, nastavnici ispitivanih predmeta na nacionalnim ispitima, i dva predstavnika Nastavničkog vijeća. Jedan od zadataka Povjerenstva je bila provedba SWOT analize.

Naziv SWOT  sastavnica je prvih slova  engleskih riječi: Strengths (snage), Weaknesses (slabosti), Opportunities (prilike) i Threats (prijetnje).
SWOT analiza može jednostavno biti shvaćena kao prikaz unutrašnjih snaga i slabosti organizacije ili pojedinca i vanjskih prilika i prijetnji s kojim se organizacija ili pojedinac suočavaju. Članovi Povjerenstva su iskazivali mišljenja i ideje koje su zapisivali u 4 polja tablice. Polja tablice se odnose na prednosti i nedostatke rada s učenicima, razvojne mogućnosti i poteškoće s kojima se škola suočava.

Svrha svega je bilo stvoriti podlogu za utvrđivanje strategija koje prvenstveno teže:

1. pretvoriti slabosti u snage
2. koristiti snage za stvaranje prilika
3. prijetnje pokušati pretvoriti u prilike

Profesori su razmišljali iz perspektive učenika, nastavnika, stručnih suradnika, rukovoditelja i roditelja i došli do sljedećih rezultata:

PREDNOSTI (STRENGHTS) NEDOSTATCI, SLABOSTI (WEAKNESSES)

•dobra radna atmosfera

•briga za učenike, pomoć u kriznim situacijama

velik interes učenika za našu školu

•entuzijazam profesora unatoč lošem materijalnom stanju

•individualan pristup svakom pojedincu (uključivanje stručne službe, mogućnost odgovaranje po dogovoru, ugodno okruženje za rad)

•dobra lokacija

savjesni profesori- dobar rezultat na natjecanjima

•nismo pod stresom (ni učenici, ni profesori)

•dobra opremljenost škole računalima

•učenici dobivaju punu podršku

•profesori se potiču na stručno usavršavanja

•velik broj izbornih predmeta

•velik broj aktivnosti (zbor, sportovi, dramska grupa, film, debata, novinarska grupa, navijačice, planinarska grupa…)

• razumijevanje i tolerancija

• humanitarne akcije u školi

• prevelik broj učenika u razredu

•nedostatak kućnog odgoja

•premalo integracijsko- korelacijskog pristupa nastavi

• neujednačenost kriterija u ocjenjivanju

• reproduktivan pristup nastavi velika je prijetnja originalnosti i kreativnosti

• slabo dežurstvo

• nedostatak financijskih sredstava (plaće, oprema škole)

• prevelik broj neupotrebljivih uputa iz ministarstva

• rad profesora u dvije smjene – profesori ne mogu pružiti maksimum

• nedosljednost u provođenju pravila X. gimnazije (izostanci, puštanja s nastave, kašnjenja na sat, odgojne mjere…)

• nedostatak dvorane za TZK

• učenici koji su se upisali s manjim brojem bodova, a imali su mogućnost izravnog upisa

MOGUĆNOSTI (OPPORTUNITIES) POTEŠKOĆE I OPASNOSTI (THREATS)

•formirati dodatne grupe za nadoknadu propuštenog

•poticanje kreativnih sposobnosti na individualnoj razini

•stimulirati rad sposobnih i zainteresiranih učenika

•smanjiti upisnu kvotu da bi razredni odjeli bili manji i primjereniji prostorima učionica

•ugled X. gimnazije (učenici iz obitelji u kojima je već bilo učenika škole)

•stručni potencijal profesora i pedagoški odnos prema učenicima

•opremanje svih kabineta računalima

•dvojezična nastava (matematika, fizika, kemija, glazbena umjetnost)- engleski i njemački jezik

•sve nastavnike treba podjednako uključiti u ovaj proces

•podržavati i njegovati zdravu konkurenciju

• traženje sponzora

•više vježbi, više kabinetske nastave

• velik broj učenika u školi i u razrednim odjeljenjima

• neujednačeno predznanje

• neujednačeni kriteriji u ocjenjivanju

• sustanarstvo u zgradi ( s I. tehničkom školom)

• kašnjenje na nastavu

• podilaženje učenicima i roditeljima

• manjak specijalizirane učionice za hrvatski jezik

• dotrajalost inventara

• nedosljednost u provođenju pravila

• priče o preseljenju Škole u drugi prostor

• ravnodušnost profesora

• pravilnik o ocjenjivanju

• slaba suradnja s nekim roditeljima koji očekuju da nastavnik djeluje i odgojno i obrazovno bez uzajamne komunikacije


Nakon toga određeni su razvojni ciljevi škole, metode i aktivnosti za ostvarivanje tih ciljeva, nadležne osobe za provedbu te nužni resursi potrebni za ostvarenje zacrtanih ciljeva:

O provedbi i ostvarenju ovih ciljeva brine se "TIM ZA KVALITETU" kojega čine:

Roksanda Smolčić Krnić, prof.  ravnateljica
Slavica Kapor Najman, prof.  ispitni koordinator
Jasminka Cigić, prof.  stručni suradnik pedagog
Marija Roth, prof.  stručni suradnik psiholog
Martina Kadić, prof.  hrvatski jezik
Zrinka Lebo, prof.  engleski jezik
Vjera Bedrica Magdić, prof. njemački jezik
Tajana Matasović, prof. latinski jezik
Nada Medenica, prof. glazbena i likovna umjetnost
Vesna Rakoci, prof.  društveno-humanistička skupina predmeta
Nikolina Talargić, prof.  povijest
Marijana Sočan Kantoci, prof.  geografija
Jadranka Galović, prof.  matematika
Smiljana Kranjčec, prof.  fizika
Jasminka Vlatković, prof.  kemija
Marija Majstorović, prof.  biologija
Vesna Skočir, prof.  informatika
Đurđica Tudor, prof.  TZK
   
Vanjski suradnici Mreže podrške samovrjednovanju škola za X. gimnaziju "Ivan Supek" su Suzana Hitrec, prof. i Judita Franko, prof.

naslovna

Google

Web deseta