Dani Ivana Supeka

Naša škola od prošle godine s ponosom nosi ime akademika Ivana Supeka. Veliki hrvatski humanist, fizičar, filozof, književnik i borac za mir preminuo je 2007. godine na današnji dan – 5. ožujka.

Od toga datuma do kraja mjeseca travnja, učenici i djelatnici X. gimnazije "Ivan Supek" prigodnom će izložbom na 3. katu i drugim događanjima obilježiti Dane Ivana Supeka.

 

Podsjetimo se tko je bio taj veliki čovjek:

Rođen je u Zagrebu 1915. godine. U gimnaziji se zanimao za prirodne znanosti, filozofiju i pjesništvo, glazbu i šport. Završio je studij matematike, fizike i filozofije, i to u Beču, Parizu, Zurichu i Leipzigu. Tijekom studija upoznao je mnoge slavne fizičare, npr. nobelovce Maxa Plancka i Nielsa Bohra. Doktorirao je fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom njemačkog nobelovca, fizičara Wernera Heisenberga, tvorca kvantne mehanike i relacija neodređenosti, s kojim nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja. U Njemačkoj je, kao antifašist, 1941. godine bio uhićen od Gestapa i proveo u zatvoru nekoliko mjeseci. Spasio ga je nobelovac Heisenberg. Od 1943. priključuje se partizanima na oslobođenom teritoriju. U Topuskom 1944., na Kongresu kulturnih radnika, održao je zapažen govor o znanosti na kojem upućuje prvi javni apel protiv uporabe nuklearnog oružja. Nakon toga prekida odnose s Komunističkom partijom. Od 1946. profesor je teorijske fizike na sveučilištu u Zagrebu. Vrlo je važno istaknuti da je Ivan Supek 1950. godine utemeljio Institut "Ruđer Bošković" i postao njegovim prvim ravnateljem. Protivi se Titovim i Rankovićevim planovima izrade nuklearne bombe te je 1958. isključen iz Instituta. Ogorčen, prestaje se aktivno baviti znanošću i posvećuje se filozofiji i književnosti. Godine 1960. postao je članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (tada JAZU) te osnovao Institut za filozofiju znanosti i mira. Institut je postao jugoslavensko sjedište Svjetske organizacije protiv nuklearnog naoružanja Pugwash. Osniva i organizaciju Svijet bez bombe. Godine 1966. pokreće časopis Encyclopaedia Moderna koji prvi u Jugoslaviji zastupa politički pluralizam. Godine 1969. postao je rektorom Sveučilišta u Zagrebu te pokrenuo Interuniverzitetski centar u Dubrovniku. Bio je aktivan sudionik Hrvatskoga proljeća 1971. i kao rektor Sveučilišta stao je na hrvatsku stranu i u obranu svojih studenata. Tako postaje politički nepoželjna ličnost i prisilno je isključen iz javnoga života. Do mirovine je predavao na fakultetu, ali punih osamnaest godina nije smio javno istupati.

U slobodnoj Hrvatskoj, 1990-ih godina, dvaput je biran za predsjednika HAZU. Održao je mnoga predavanja na istaknutim svjetskim sveučilištima. Autor je brojnih važnih znanstvenih djela, filozofskih i znanstveno-fantastičnih romana i drama. Posljednjih je godina strastveno kritizirao fundamentalni kapitalizam i dosljedno se borio za tezu o socijalnoj jednakosti. Bio je deklarirani pacifist, humanist, znanstvenik svjetskoga glasa, neumoran borac za pravdu, neprijeporni moralni autoritet, istinski hrvatski velikan.

S neizmjernim ponosom i poštovanjem obilježavamo Dane Ivana Supeka u nadi da će nas svakoga proljeća snažiti njegov hrabri, mladenački duh.

Ravnateljica: Roksanda Smolčić Krnić

naslovna

Google

Web deseta